Partizanov vesnik

List sportskog društva sa najvećim tiražom u SFRJ

Put dugoročne perspektive jasan

od

u

25 godina JSD Partizan (1945—1970): Održana 12. godišnja skupština Društva: Partizan mora postati sportski kolektiv grada Beograda, njegovih građana i omladine!

Dvanaesta redovna skupština Jugoslovenskog sportskog društva Partizan održana je 18. februara 1970. godine u prostorijama Doma JNA u Beogradu.

U prisustvu većeg broja članova, prijatelja, sportskih radnika i predstavnika sportskih foruma, štampe i klubova analizirani su rezultati Društva u izuzetno teškim uslovima rada za protekle dve i po godine.

Izvanredno koncizan u svojoj analitičkoj proceni uslova, okolnosti i mogućnosti pod kojima je sportski kolektiv Partizana delovao referat Miloša Zekića „O aktuelnim zadacima JSD Partizan“ je primljen kao jasan putokaz u daljem radu i jačanju ovog uglednog sportskog kolektiva.

Usvojen je nov Statut Društva i izabran je Upravni odbor i Nadzorni odbor.

Za predsednika je izabran Danilo Knežević, predsednik Komisije za narodnu odbranu Predsedništva SKJ. Potpredsednici su Nedeljko Čermak i Radoslav Rakić, a generalni sekretar Vladimir Marjanović.

Novo rukovodstvo

Sastav novog Upravnog odbora JSD Partizan

  1. Bogdanović Mića, sekretar Izvršnog veća Srbije
  2. Crnišanin Ramiz, poslanik Skupštine SRS
  3. Čermak Nedeljko, direktor „Jugokonzerve“
  4. Đorgovski Bratislav, službenik Radio Beograda
  5. Gligorić Dragan, predsednik Statutarne komisije CK Srbije
  6. Husović Kasim, sekretar Gradskog komiteta SSRN
  7. Janković Zoran, službenik „Generalturista“
  8. Jovanović Rista, član Izvršnog veća SRS
  9. Kapetanović Hajro, poslanik Savezne skupštine
  10. Korać Dušan, general-pukovnik
  11. Kos Miodrag, novinar
  12. Lasić Munir, potpredsednik SO Voždovac
  13. Lekić Danilo, član Predsedništva CK SKJ
  14. Lekić Nikola, general-potpukovnik
  15. Lukač Sergije, novinar
  16. Meholjić Bećir, službenik „Jugometala“
  17. Prelić Milosav, predsednik JSOFK-e
  18. Radović Radovan, službenik „Aviogeneksa“
  19. Rakić Radoslav, poslanik SRS
  20. Rakočević Živojin, vanredni prof. Političkog fakulteta
  21. Stojadinović Milica, službenik
  22. Tomić Svetomir, član Savezne skupštine
  23. Veljković Dušan, član Gradskog komiteta Saveza komunista
  24. Vojvodić Radovan, general-major
  25. Vučelić Milutin, službenik
  26. Zekić Miloš, general-potpukovnik

Nadzorni odbor

  1. dr Bulić Frane, prof. Medicinskog fakulteta
  2. Dragović Vojo, pukovnik
  3. Genčić Jelena, službenik TV Beograd
  4. Grujić Milan, potpukovnik
  5. Mičić Spasa, general
  6. Mišković Jovica, predsednik SO Savski venac
  7. Vukelić Milan, vojni službenik

Izvršni odbor

  1. Lekić Danilo
  2. Rakić Radoslav
  3. Vojvodić Radovan
  4. Jovanović Rista
  5. Bogdanović Mića
  6. Švarc Božo
  7. Kos Miodrag
  8. Marjanović Vladimir
  9. Dr Čermak Nedeljko

Izvodi iz izlaganja Miloša Zekića, „O aktuelnim zadacima JSD Partizan“

Nadam se da će i u pitanjima koja ću izložiti svako moći naći sebe.

Nužno je na početku istaći da ovu skupštinu smatramo izuzetno značajnom, što proističe iz sledećeg: održava se u vreme kada treba izvršiti ozbiljnu preorijentaciju politike Društva i rešiti pitanje njegove dalje egzistencije jer je sportsko društvo Partizan suočeno sa ozbiljnijim teškoćama, pre svega finansijske prirode. Zato je nužno mobilisati sve snage da se tradicija, sportski nivo i kvalitet ovog najvećeg sportskog kolektiva ne samo sačuvaju, nego i podignu na veći stepen.

Teškoće proizilaze iz dva osnovna uzroka:

1 Opšta situacija u kojoj se nalazi kvalitetan sport, koja je manje-više prisutna u svim društvima koja gaje vrhunski sport u Jugoslaviji.

Nije utvrđen ni sagledan sistem finansiranja vrhunskog sporta u Jugoslaviji;

Nema odgovarajućih propisa i kriterija koje vrhunske sportove treba finansirati i ko će to učiniti (opština, grad, republika, federacija).

Nije rešen status sportskih objekata, kao ni to ko upravlja objektima i obezbeđuje sredstva za njihovo investiciono održavanje, pitanje amortizacije i dr. Paradoksalno zvuči, što široj sportskoj i drugoj javnosti nije ni poznato, da „Partizan“ — jedan od najstarijih i najbrojnijih sportskih kolektiva u zemlji — u stvari — i nema svojih sportskih objekata. A to znači: ni osnovnih uslova za rad!

Nedograđenost sistema takmičenja, sa finansijskog i sportskog gledišta.

Neregulisan status vrhunskih sportista u fazama vrhunskih sportskih ostvarenja i životne egzistencije.

Svi ovi i drugi problemi nastali su u vremenu određenih složenih društvenih Kretanja, u vremenu napora društva da ostvari ciljeve privredne i društvene reforme u kojoj vrhunski sport, analogno novim uslovima, treba da nađe svoje mesto i da izvrši određenu preorijentaciju.

Naredni zadaci i perspektiva

Ne ulazeći u istorijat razvoja JSD Partizan koji je poznat, nužno je istaknuti da je kroz proces izgradnje svog novog statusa osamostaljenja i sve većeg odvajanja od JNA, SD „Partizan“ postalo sportsko društvo grada Beograda!

Ono se danas izjednačilo sa drugim sportskim kolektivima u gradu. Razumljivo je da prostornu lokaciju i bazu na koju se društvo oslanja, ne treba identificirati sa sportskom aktivnošću, jer je ona mnogo šira i daleko prelazi okvire Beograda. Ukoliko ovo prihvatimo kao objektivnu stvarnost, a mi smatramo da bi svaki drugi tretman bio obična iluzija, nužno je izvući i određene zaključke:

  • Da sportsko društvo „Partizan“ bude prihvaćeno od strane društveno-političke zajednice Beograda kao sportski kolektiv građana Beograda, sa odgovarajućim tretmanom koji imaju (ili bi trebalo da imaju) i ostala sportska društva koja gaje kvalitetan sport;
  • Da se sportsko društvo Partizan pre svega, osloni na omladinu i građane grada Beograda, kao osnovnu bazu i oslonac svoje sportske aktivnosti iz koje će regrutovati vrhunske sportiste. Dakako, i da se pri svemu tome ne zanemare i tradicionalne veze sa Armijom.
  • Da se obezbedi delimično finansiranje SK „Partizan“ iz gradskog fonda za fizičku kulturu. U ovom pogledu, SD „Partizan“ nastaviće zajedničko dogovaranje i akciju sa sportskim društvom „Crvena zvezda“ da se prilagodi namena i raspodela jednog dela gradskog fonda za fizičku kulturu i da on više nego dosad odvaja deo sredstava za finansiranje funkcionalnih potreba vrhunskog sporta.

Naša je želja da svih 19 klubova SD Partizan ostane i dalje u okviru našeg kolektiva, i da nijedan klub ne bude rasformiran. Konačno, veći broj klubova već 2—3 godine ne prima dotacije od društva, ali su se zahvaljujući entuzijazmu svojih članova — održali i postizali dobre sportske rezultate. Naša je dužnost da ih podržimo i da im pomognemo!

Odnosi Armija — JSD Partizan

Svima je poznato da je Armija formirala i dugo godina održavala SD „Partizan“. Tačnije, podrška Armije našem društvu nije ni do danas prestala, ali je ova podrška prošla kroz više faza i menjala svoj karakter od potpunog finansiranja do pomoći na bazi međusobnih ugovora po principu usluga.

Sportsko društvo „Partizan“ i jugoslovenski sport imaju puno razloga da budu zahvalni JNA zbog pomoći koju je ona pružala i pruža, i zbog njenog doprinosa sportu uopšte. Ali isto tako mi moramo shvatiti da su se uslovi znatno promenili, da je Armija organizacija sa tačno utvrđenim mestom i odgovarajućom namenom. Sredstva koja ona dobija od društva imaju svoju fiksnu namenu i podležu društvenoj kontroli…

Dozvolite mi da na kraju kažem, kao rezime ovoga što sam već rekao nekoliko reći o perspektivi SD „Partizan“.

O perspektivi JSD Partizan

Razumljivo je da perspektiva SD „Partizan“ pre svega zavisi od nas samih, ali u velikoj meri i od rešenja kvalitetnog sporta u našoj društvena zajednica je spremna da pruži punu pomoć sportskim kolektivima Beograda u mnogo većem obimu nego što je to dosada bio slučaj. Ovo potvrđuju rezolucija Savezne skupštine, mere koje republika poduzima, zaključci Socijalističkog saveza Beograda o pomoći kvalitetnom sportu i dr.

O štampi

Nekoliko reči i o našoj sportskoj štampi. Odmah da kažem, da kod jednog broja „partizanovaca“, i ne baš malog broja, vlada opsesija da nemamo sportsku štampu na svojoj strani, uza se, da je štampa prema „Partizanu“ neobjektivna, previše kritična, da lovi naše afere i senzacije i da nam time ruši ugled.

Takva uverenja ne možemo prihvatiti; sportska štampa i novinari se raduju „Partizanovim“ uspesima kao i mi sami. Za afere i neuspehe mi smo krivi, i ako ih ne budemo stvarali neće se o njima ni pisati.

Dužnost nam je zato da se zahvalimo našoj sportskoj štampi i mnogim našim prijateljima novinarima — na objektivnom informisanju naše javnosti o teškoćama i problemima SD „Partizan“ i na pomoći koju su na taj način pružili ne samo nama, nego i kvalitetnom sportu uopšte u rešenju njegovih gorućih pitanja. Da im zahvalimo za svaku dobronamernu kritiku i podršku, a podršku i saradnju očekujemo i ubuduće.